Integrimi Evropian

Evropske Integracije

Evropska komisija i kosovski organi vlasti razgovaraju o ekonomiji, statistici i strukturalnim reformama

септембар 18, 2020

Predstavnici Komisije i Vlade Kosova razgovarali su o više oblasti praktične politike, uključujući makro-ekonomski razvoj Kosova, fiskalnu i finansijsku politiku, strukturalne reforme i razvoj privatnog sektora, statistički sistem i finansijsku kontrolu. Komisija je naglasila značaj primene usvojenih Zajedničkih zaključaka o Programu ekonomske reforme 2020-2022, koji je usmeren na strukturalne izazove koji su pogoršani pandemijom COVID-19, a čiji je cilj da se stimuliše ekonomski oporavak u kratkoročnom i srednjoročnom smislu.

U oblasti ekonomske i fiskalne politike, razgovaralo se o ključnim ekonomskim razvojima, uključujući rast BDP, inflaciju, tržište rada i spoljašnju konkurentnost; kao i postojeće i očekivane fiskalne i ekonomske rezultate avgustovskog Programa ekonomskog oporavka, kojim je proširen aprilski vanredni paket. Ekonomski rast Kosova se dobro držao 2019. godine, na 2,4 % BDP, a većina procena očekivani pad BDP svodi na 5 % ove godine, kao neposredan rezultat krize zbog pandemije COVID-19. Trenutne procene ukazuju na produženi oporavak za Kosovo, sa očekivanim vraćanjem na realni nivo BDP pre pandemije COVID-19 najranije početkom 2022. god. EK je pozvala na uzimanje u obzir realističnijih predviđanja za BDP, koja bi bila u skladu sa predviđanjem oko kojeg postoji konsenzus. U kontekstu ekonomskog zatvaranja zbog pandemije COVID-19, Komisija je zatražila dodatna pojašnjenja o njegovom uticaju na tržište rada i radnu snagu.

Vlada je predstavila predviđanje za fiskalnu politiku, a koje preslikava predviđanja za Srednjoročni okvir troškova (SOT), prilagođeno postojećem COVID-19 kontekstu – koji je većinu ranijih procena učinio besmislenim. EU je sa svoje strane naglasila značaj pridržavanja smernica za praktičnu politiku iz PER i izrazila zabrinutost u pogledu povećanja tekuće potrošnje, smanjenja nivoa prihoda, nedovoljnog izvršenja kapitalnog budžeta, kao i stvaranja fiskalnih rizika i posledica zbog kontinuiranog smanjenja postojećih kapitalnih rezervi. U kontekstu krize zbog pandemije COVID-19 i potonjeg oporavka, Komisija je podsetila na potrebu očuvanja makro-fiskalne stabilnosti poštovanjem ograničenja za potrošnju i deficit propisana fiskalnim pravilima, uzimajući u obzir privremenu fleksibilnost reakcije na uticaj pandemije. Komisija je naglasila i potrebu da se održi odgovarajući nivo rezervi, idealno na nivou uvoza za više od 3 meseca, da bi se ograničio svaki budući rizik u vezi sa naplatom prihoda. Što se tiče finansijskog sektora, vođeni su razgovori o poslednjim dešavanjima u bankarskom i osiguravajućem sektoru.

Organi vlasti su predstavili stanje stvari oko ključnih strukturalnih reformi u sektorima kao što su poslovno okruženje, energetika i privatizacija. EU je sa svoje strane pozvala organe vlasti da se uzdrže od usvajanja bilo kakve nove penzijske i socijalne inicijative dok se čeka na ocenu svih postojećih socijalnih programa i ocene dugoročnih fiskalnih implikacija istih. Osim toga, EU je sa svoje strane zatražila da bude kontinuirano obaveštavana o dešavanjima u tekućem procesu privatizacije javnih preduzeća (JP) i društvenih preduzeća (DP).

Komisija je konstatovala napredak ostvaren oko drugih strukturalnih reformi i naglasila potrebu da se reše hitni problemi koji su trenutno pogoršani zbog pandemije COVID-19. EU je sa svoje strane podvukla da bi podsticanje razvoja privatnog sektora, jačanje produktivnosti i stvaranje radnih mesta trebalo da usmerava agendu reforme na Kosovu.

U oblasti statistike, Komisija je istakla potrebu da Kosovska agencija za statistiku (KAS) proprati i obezbedi primenu Zakona o statistici. Razgovor o stanju resursa za stvaranje zvanične statistike na Kosovu vođen je, takođe, u smislu uslova i rokova u vezi sa podacima, kao i jačanja upravnog kapaciteta KAS. Razgovor se usredsredio i na uslov jačanja nacionalnih računa, a u tu svrhu i poslovne statistike i njenu moguću razmenu sa evropskim bazama podataka u sklopu Eurostata. Efikasno sakupljanje i objavljivanje statistike prioritet je za politiku zasnovanu na dokazima. Komisija je podvukla potrebu da se krene sa neophodnim pripremama za popis stanovništva 2021. godine, posebno u vezi sa metodologijom i izdvajanjem neophodnih sredstava, kao i mogućim vanrednim planovima i dodatnim merama bezbednosti u kontekstu pandemije COVID-19.

U oblasti finansijske kontrole, razgovaralo se o skorijim dešavanjima u oblasti javne unutrašnje finansijske kontrole. Istaknuto je da bi pažnju trebalo pokloniti obezbeđivanju obuhvatne javne unutrašnje finansijske kontrole i upravljanju javnim finansijama, kao i reformama javne uprave. Komisija je naglasila potrebu za jačanjem nadzora Skupštine i Vlade, kao i funkcije nadgledanja, da bi se obezbedila primena spoljašnjih preporuka revizije, te da bi se obezbedila primena zakona o nezavisnosti i statusu finansijskih izvršilaca, unutrašnjih revizora u budžetskim organizacijama i revizora iz Nacionalne revizorske službe (NAO).

Sednici su predsedavali Odeljenje za ekonomske kriterijume i unutrašnje tržište pri Kabinetu premijera; i generalnih uprava Evropske komisije za ekonomske i finansijske poslove, i za susedstvo i pregovore o proširenju.

Pregled
◦Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je okvir za administracije EU i Kosova da redovno razgovaraju o tehničkim i studijskim stvarima u vezi sa evropskom agendom.
◦Zasedanjima Odbora za stabilizaciju i pridruživanje i pododborima predsedavaju Evropska komisija i Kosovo. Svako zasedanje završava se zajedničkim usaglašavanjem propratnih mera koje će preduzeti kosovski organi vlasti. Zaključci sa zasedanja dostupi su na internet portalu Kancelarije EU na Kosovu (https://eeas.europa.eu/delegations/kosovo_en i www. https://www.mei-ks.net.). Sektorska zasedanja pododbora pokrivaju sedam oblasti, o pravosuđu, slobodi i bezbednosti; inovaciji, informacionom društvu, društvenoj politici, obrazovanju i kulturi; trgovini, industriji, carini i porezima; unutrašnjem tržištu, konkurenciji, zaštiti potrošača i zdravstvenoj zaštiti; poljoprivredi, ribarstvu, šumarstvu, bezbednosti hrane; prevozu, životnoj sredini, energetici, regionalnom razvoju; ekonomskim i finansijskim stvarima, statistici   Dve posebne grupe pokrivaju reformu javne uprave i normalizaciju odnosa sa Srbijom.
◦Na svakom zasedanju pododbora prati se rezultat Kosova po pitanju reformi i utvrđuje način na koji EU može da pomogne u tom procesu. Zasedanja, takođe, služe za davanje doprinosa za sastavljanje godišnjih izveštaja Evropske komisije.

Last modified: август 4, 2022

2 Responses to " Evropska komisija i kosovski organi vlasti razgovaraju o ekonomiji, statistici i strukturalnim reformama "

  1. … [Trackback]

    […] Read More here on that Topic: integrimievropian.rks-gov.net/sr/evropska-komisija-i-kosovski-organi-vlasti-razgovaraju-o-ekonomiji-statistici-i-strukturalnim-reformama/ […]

  2. … [Trackback]

    […] There you can find 86659 more Info on that Topic: integrimievropian.rks-gov.net/sr/evropska-komisija-i-kosovski-organi-vlasti-razgovaraju-o-ekonomiji-statistici-i-strukturalnim-reformama/ […]

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *